Međunarodna video konferencija “Sigurnosne krize u 21. stoljeću i kako njima upravljati?”, koju je, uz logističku i informatičku podršku Instituta za standardizaciju Srbije, 13. i 14. oktobra 2020. godine organizirao Centar za analizu rizika i upravljanje krizama iz Beograda (CARUK), u suradnji s Hrvatskom udrugom za međunarodne studije (HUMS), Institutom za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Međunarodnim Sveučilištem Libertas, okupila je vodeće naučnike i eksperte iz zemalja regije, kao i Velike Britanije, kako bi razmijenili iskustva u dosadašnjem upravljanju rizicima i krizama, posebno u uvjetima pandemije COVID-19, migrantske krize i brojnih socijalnih i ekonomskih izazova širom Europe i u zemljama regije.
Organizatori video konferencije odlučili su se za multidisciplinarni pristup suvremenim sigurnosnim izazovima, svjesni da se dugoročno rješenje mora tražiti u povezivanju različitih akademskih disciplina, prvenstveno biomedicinskih, tehničkih i političkih znanosti, kao i studija sigurnosti. Upravo zbog toga, konferencija je omogućila da stručni i naučni autoriteti različitih profila, kao i nosioci javnih funkcija i članovi kriznih timova i stožera zemalja regije artikuliraju svoje stavove u kontekstu sigurnosnih izazova koji stoje pred nama i jačanja regionalnog odgovora.
Među sigurnosnim izazovima se posebno izdvojio COVID -19, sveobuhvatna kriza koja je uzdrmala temelje ionako krhkog svjetskog političkog i ekonomskog poretka. „Rizici su se oslobodili iz Pandorine kutije zahvaljujući globalnoj povezanosti”, istaknuto je na samom početku videokonferencije. Kako uopće povratiti povjerenje građana u lidere i institucije koji ih vode kroz krizu? Što zapravo podrazumijeva dobro liderstvo u situacijama zdravstvenih i drugih sigurnosnih izazova, te zašto je ono izostalo čak i u razvijenim demokracijama usprkos tome što su krize realnost, bile su teme prvog dana konferencije kojim su moderirali prof.dr. Zoran Keković (CARUK) i doc.dr. Jadranka Polović (HUMS). Tijekom prve sesije svoja razmišljanja su predstavili prof. dr.Vlatko Cvrtila, ekspert za sigurnost i rektor Sveučilišta Vern iz Zagreba; prof.dr. Slobodan P. Simonović, član Kanadske kraljevske akademije i profesor na Sveučilištu Zapadni Ontario u Kanadi, svjetski ekspert u oblasti hidroinženjerstva i saniranja posljedica prirodnih katastrofa; prof.dr.sc. Aleksandar Jovanović, direktor Europskog virtualnog instituta za integrirano upravljanje rizicima u Stuttgartu, kao i britanski eksperti: dr. David Rubens, analitičar i osnivač Instituta za strateško upravljanje rizicima u Velikoj Britaniji, i Lord Toby Harris, dugogodišnji član Gornjeg doma Parlamenta Ujedinjenog Kraljevstva, Doma lordova, te član parlamentarnog Komiteta COVID-19 i Komiteta za nacionalnu sigurnost Velike Britanije. Na kraju prvog konferencijskog dana, o sigurnosnim izazovima migracija govorio je doc.dr. Stjepan Šterc, s Fakulteta Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, dok je o djelovanju i kritikama s kojima se Europska unija suočila tijekom krize, govorio doc.dr. Robert Mikac s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.
Drugi dan Konferencije bio je u cijelosti posvećen pandemiji COVID-19, pa su pored niza uglednih naučnika i akademika, i državni zvaničnici imali priliku razmijeniti iskustva, dobru i lošu praksu od značaja za oblikovanje smjernice za rješavanje konkretnih izazova i jačanja otpornosti sistema u strateškom i operativnom smislu. „Iza kulise borbe s virusom vode se i razne druge bitke, geopolitičke, socio-psihološke, medijske… I proizvodnja vakcina pretvorila se u žestoku geopolitičku utakmicu,“ naglasila je prof.dr.Elizabeta Ristanović, moderator drugog dana Konferencije, dok su vodeći medicinski eksperti iz regiona – prof.dr.Ana Gligić, ugledni virusolog i heroina borbe protiv epidemije Variole vere 1972. Godine; dr. Nela Sršen, kirurg i počasni konzul RH u Italiji; prof.dr.Velo Markovski, infektolog s Medicinskog fakulteta Univerziteta “Goce Delčev” u Štipu (Sjeverna Makedonija); prof.dr.Gordan Lauc, naučnik, gostujući profesor Univerziteta Johns Hopkins i član Naučnog saveta Vlade RH; kao i članovi kriznih stožera – Damir Trut, pomoćnik ministra unutrašnjih poslova RH i zamjenik načelnika Stožera civilne zaštite; dr. Verica Jovanović, direktor Instituta za javno zdravlje Srbije ‘Dr Milan Jovanović Batut’; Miljan Rančić, predstavnik Kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u Srbiji; dr. Nebojša Kavarić, direktor Doma zdravlja Podgorica i član Kriznog medicinskog štaba Crne Gore; doc. dr. Golubinka Bosevska iz Sjeverne Makedonije, savjetnice Ureda SZO u Srbiji – nastojali odgovoriti na neizvjesnosti borbe protiv pandemije u zimskom periodu koji je pred nama. Vrlo zapažena izlaganja imali su Mirsada Hukić, specijalista mikrobiologije, članica Europske akademije znanosti i Akademije znanosti i umjetnosti BiH, kao i prof.dr.Drago Nedić, profesor Fakulteta veterinarske medicine Univerziteta u Beogradu te član Koordinacijskog tijela Vlade Republike Srpske za COVID-19.
Najvažnije poruke međunarodne naučno-stručne video konferenciju “Sigurnosne krize u 21. stoljeću i kako njima upravljati?”:
- Klimatske, ekološke, demografske, geopolitičke i druge promjene koje se dešavaju u suvremenom svetu, sa sigurnosnim implikacijama u vidu epidemijskih i pandemijskih, migrantskih, bioterorističkih i drugih prijetnji rezultiraju dramatičnim posljedicama u smislu mogućnosti da se one kontroliraju. Dodatno, nove dimenzije neizvjesnosti nakon pandemije COVID-19, učinile su i čine da i napredak i dostignuća u sferi molekularne biologije, biotehnologije, nanotehnologije i drugih tekovina tehnološke revolucije mogu biti zloupotrebljene s dalekosežnim posljedicama po ljudsku civilizaciju.
- Najveće posljedice pandemije COVID-19, pored zdravstva trpe ekonomski i obrazovni sistemi.
- U očekivanju rapidnog skoka broja oboljelih, praćenog uvođenjem još restriktivnijih mera, uz istovremeno posustajanje zdravstvenih i ekonomskih sistema da se efikasno odupru težim i složenijim scenarijima, kao i evidentnog pada povjerenja u institucije sistema, može se konstatirati da smo kao globalna zajednica, ali i kao društva pojedinačno danas manje spremni, nego što smo bili na početku pandemije.
- Nema univerzalnih rješenja: Tamo gdje postoje snažni sistemi i stabilne institucije, kao i visok stupanj društvenog konsenzusa, uključujući i sigurnost kao pitanje osobne odgovornosti, mehanizmi odgovora na COVID 19 krizu bit će manje represivni, a sam odgovor uravnotežen kada su u pitanju ključni akteri.
- Bez obzira na svekolike izazove, podizanje svesti javnosti i donosilaca odluka, jačanje sistema, snažna liderstva i povjerenje građana u institucije sistema, uz oslonac na vlastite snage, predstavljaju najsigurniju strategiju u suočavanju sa suvremenim sigurnosnim izazovima.
- Zdravstveni sistemi, nadležni organi, kao i stanovništvo, čine ključne karike u borbi protiv COVID-a
- Uključivanje akademske zajednice je od neizmjerne važnosti za upravljanje sigurnosnom krizom COVID19
- Jačanje regionalnog odgovora na pandemiju COVID19, čemu treba da doprinese i ova konferencija, omogućilo bi uravnoteženiji pristup zemalja regiona u suočavanju s pandemijom, doprinoseći istovremeno bržem oporavku devastiranih zdravstvenih, socijalnih i ekonomskih sistema, samim tim kvaliteta života, kao i podizanju sistema na viši nivo spremnosti i odgovora na krize koje nas očekuju u budućnosti.
Organizacijski odbor Konferencije
Izvor: caruk.rs